Piše: Mira Bubanja dipl. inž. poljop.
Voćke se sade u doba mirovanja vegetacije, u jesen ili rano proljeće. Oni koji nijesu stigli da to urade u jesen pravo je vrijeme je za proljećnu sadnju Važno je da temperature budu iznad nula stepeni celzijusa I bez kiše. Sadnja voća u proleće ima znatno kraći rok adaptacije, jer vegetacija brzo kreće , a onda se slabije razvija korijenov sistem. Ove sadnice su podložnije djelovanju suše I visokih temperatura.
Prilikom podizanja zasada važan faktor je kvalitetan sadni material. To podrazumijeva razvijen korjenov sistem . dobro sraslo spojno mjesto I prečnik sadnice iznad spojnog mjesta potrebno je da bude najmanje 10 mm.
Ukoliko zemljište nije prethodno uzorano potrebno je otvoriti rupe dimenzije 1m x 1 m dubine 60 cm. Prilikom kopanja rupa površinski sloj zemlje odvojiti na jednu stranu, a zemlju iz dubljeg sloja odložiti na drugu gomilu.
Sa sadnicama treba rukovati oprezno, da ne bi prilikom rukovanja došlo do mehaničkih oštećenja, sušenja ili izmrzavanja. Prilikom pripreme sadnice korjen se orezuje tako što se žile skrate za 1/3, a oštećene iza mjesta oštećenja. Neophodno je sve žile presjeći pravim rezom, jer na taj način najlakše zarastaju. Korijene sadnica neophodno je osvježiti smješom napravljena od jednakih djelova zgorelog stajnjaka, rastresite zemlje i vode (poželjno bi bilo da sadnice odstoje u smješi do nekoliko sati).
Sadnice na parcelu ne iznositi sve odjednom, već po potrebi – time ih čuvamo od isušivanja korijena.
Izuzetno je važno voditi računa o dubini sadnje. Sadnice moraju biti posađene tako da im mjesto kalemljenja bude 5cm-7cm iznad zemlje. Ukoliko se ovakav način postupka zanemari može doći do sušenja plemenitog dijela voćke i razvijanja izdanaka iz podloge.
U rupe dodati 3-4 lopate dobro zgorelog stajnjaka. Bitno je ne staviti previše stajskog đubriva na dnu rupe, jer ono blokira dotok vode iz dubljih slojeva zemlje preko ljeta. Zatim dodati nekoliko lopata rastresite zemlje sa prve gomile(površinski sloj).
Žile ne smiju biti u direktnom kontaktu sa đubrivom. Postaviti sadnicu i nabaciti rastresitu i umjereno vlažnu zemlju u 2-3 navrata. Dodavanjem zemlje u navratima, potrebno je svaki sloj pomalo gaziti . Pri kraju zatrpavanja rupe, dodaje se i sloj zemlje koji je bio na dnu rupe pri kopanju.
Prilikom zatrpavanja može se dodati malo vještačkog đubriva sa više fosfora ( NPK formulacije 0:15:30 ili 8:16:24 ) radi boljeg ukorijenjavanja sadnice. Ako imamo još stajskog đubriva možemo ga dodati na vrh rupe, pa navući malo zemlje preko njega.
Zemlja se dobro nagazi, kako bi se istisnuo sav vazduh, a korijen imao bolji prijem.
Dobro bi bilo pored sadnice u rupi staviti oslonac , za koji će sadnica biti vezana. Vezanje se vrši u obliku osmice sa debljim kanapom. Oslonac nije toliko važan u prvoj godini koliko u narednim, kada se sadnica razgrana i dobije puno lisne mase, jer usljed vjetra može doći do povijanja biljke što uzrokuje pucanje finih žilica korijena.
Sadnice se prekrate oštrim makazama blagim kosim rezom na željenu visinu 80cm-90cm, na mjestu 0,5cm iznad pupoljka, a na suprotnoj strani od pupoljka. Ovom mjerom sprečava se, da kretanjem vegetacije, iz napravljene rane, sokovi kapaju na ostavljeni pupoljak, što može dovesti do pojave raznih bolesti i propadanja pupoljka.
